Pozitivni trendovi u hrvatskoj košarci.

U Zagrebu je održana Basketpress sportska konferencija o košarci u organizaciji Hrvatskog košarkaškog saveza i Neki Danels medie na kojoj je bilo govora o aktualnoj situaciji u hrvatskoj košarci, s osvrtom na nedavno završeni EuroBasket i pogledom ka Svjetskom prvenstvu koje će se za dvije godine održati u Kini, a ujedno je i predstavljena strategija razvoja hrvatske košarke.

Na konferenciji je sudjelovalo vodstvo HKS-a na čelu s predsjednikom Stojkom Vrankovićem i glavnim tajnikom Josipom Jokom Vrankovićem, izbornica ženske reprezentacije Anđa Jelavić i pomoćni trener muške vrste Dražen Orešković te član stručnog savjeta HKS-a prof. dr. sc. Damir Knjaz, predsjednica stručnog savjeta za žensku košarku Danira Bilić, nekadašnji reprezentativac i trener Josip Sesar i novinar Večernjeg lista Dražen Brajdić.

U vrlo zanimljivih i, vjerujemo, konstruktivnih tri sata dotakle su se brojne teme, od prošlih i aktualnih projekata košarkaškog saveza, preko financijske slike i stanja u hrvatskoj košarkaškoj ligi, pa do aktualnog trenutka u muškim i ženski prezentacijama.

Glavni tajnik saveza Josip Vranković započeo je s retrospektivom učinjenog. Prvi je naglasak bio na financijama. Troškovi elitnog razreda hrvatske košarke u dvije su godine smanjeni s 2.23 milijuna kuna na 1.92, a istovremeno je došlo do i više od peterostrukog povećanja prihoda od TV prava koji se sa 127 000 digao na 700 000 kuna. Pritom vrijedi istaknuti i da su osjetno smanjeni troškovi samih klubova s preko dva milijuna kuna na 796 000, što je po klubu smanjenje od gotovo 90 000 kuna. Vranković je istaknuo da se HKS trenutno nalazi u pregovorima koji bi trebali rezultirati daljnjim smanjenjem troškova.

Govora je bilo i nekadašnjoj A1, sada HT Premijer ligi, elitnom razredu hrvatske košarke koji je godinama bio zanemarivan i od sekundarnog značaja u odnosu na regionalno natjecanje.

- Klubovi koji su igrali Jadransku ligu bili su privilegirani u odnosu na one koji su igrali nacionalno takmičenje jer su se priključivali kasnije, a potonji u jednom periodu nisu imali mogućnost dovođenja stranih igrača sve do drugog dijela prvenstva što im je stvaralo velike probleme. Također, pravilo zaštićenog godišta koje je godinama bilo na snazi dovelo je do forsiranja mladih igrača po kriteriju godina, a ne nužno i kvalitete, kako bi se ispunila forma, što je dovelo do dodatne erozije lige – kazao je Josip Vranković, koji je dodao da će i u budućnosti veliki naglasak stavljati na napredak hrvatske lige s ciljem povećanja kvalitete.

Ključ će pritom biti povećanje domaće proizvodnje. Statističkim je pokazateljima pokrijepljena činjenica da je hrvatska košarka najviše igrača u najjačem europskom takmičenju, Euroligi, imala prije oslobađanja abaligaša igranja prvog dijela domaćeg natjecanja. Podaci su još više poražavajući ako se zna da su se u međuvremenu primijenila pravila koja sada omogućavaju neusporedivo veći broj stranaca u najjačim europskim klubovima, pa samim time daju i veću šansu hrvatskim igračima. Usporedbe radi, Hrvatska je u sezoni 2001/02 imala čak 44 košarkaša u Euroligi, dok ih je danas samo četvero. Doduše, imala je Hrvatska tada i ne jednog, već dva euroligaša.

Porazan je i pad broja bekova kojih je prije samo pet godina bilo osmero, dok danas samo Krunoslav Simon igra najjače europsko klupsko takmičenje. Kako bi se ponovno vratili na nekadašnje brojke potrebno je raditi na razvoju Premijer lige.

- Pala nam je proizvodnja. Nekoć smo imali igrače koji su ostavili snažan utisak i dominirali Euroligom poput Vujčića, Giričeka ili Sesara u Ciboni. HT Premijer liga je preduvjet razvoja hrvatske košarke – kazao je glavni tajnik HKS-a.

Stoga će se sve veći naglasak stavljati na rad i domaću produkciju. Kako bi se to postiglo potrebno je obrazovati i osposobiti trenere te igračima pružiti adekvatne mogućnosti natjecanja u domaćem okruženju.

- Izuzetno je bitno da talentirani igrači mogu ostati u Republici Hrvatskoj i igrati u kvalitetnoj konkurenciji , a ne da s već s 12-13 godina odlaze vani. Stoga smo pokrenuli projekt jedinstvene kadetske lige u kojoj će se natjecati sve regije. Do sada smo imali situaciju da se momčadi  s kontinenta, iz Zagreba, sučele s onima iz Dalmacije tek na završnom turniru – kazao je prvi operativac Hrvatskog košarkaškog saveza – koji je se osvrnuo i na pozitivne rezultate u osposobljavanju trenerskog kadra koji bi trebao pomoći na naši talentirani igrači ostvare svoj potencijal.

Pokrenut je program izobrazbe trenera u suradnji sa zagrebačkim Kineziološkim fakultetom koji je u roku od godine dana obrazovao i formalno osposobio približno 150 trenera. Naime, 30. lipnja je stupio na snagu zakon koji uvjetuje posjedovanje licence za rad s mladim uzrastima, a preko 200 trenera je radilo bez potrebnog formalnog obrazovanja.

- Imamo deficit igrača, ali i deficit trenera. Pogotovo trenera proizvođača – na to moramo staviti još veći naglasak.

Potom se krenulo na predstavljanje konkretnih projekata koji su ostvareni u proteklom razdoblju među kojima se ističu Mini basket liga, HEP 3x3, zajednička završnica mlađih kategorija, košarkaški kamp, pokretanje emisije o košarci na televiziji kao najutjecajnijem mediju te promjena formata Kupa Krešimir Ćosić koji je ove godine prvi put održan s osam sudionika.

Mini basket liga je obuhvatila pet regionalnih i tri završna turnira na kojima se natjecalo preko sto klubova s više od 1500 djeca, a HKS je pritom pokrio sve troškove transporta, kotizacije i natjecanja. Projekt je prepoznala i FIBA koja ga je sufinancirala iz svog Youth Development Fonda. Ovo je ljeto održana i serija turnira u basketu, ili košarci tri na tri, u deset hrvatskih sredina sa završnim turnirom koji se nedavno održao u Zagrebu. Ukupno je sudjelovalo 300-tinjak ekipa s preko tisuću košarkaša što daje nadu u svijetlu budućnost ovog u Hrvatskoj već izuzetno popularnog, a u svijetu jednog od najbrže rastućih urbanih sportova.

HKS je proljetos po prvi puta organizirao i jedinstvenu završnicu natjecanja mlađih dobnih uzrasta koja se pokazala kao veliki pogodak. U Slavonskom Brodu se okupilo 12 momčadi s najboljim što Hrvatska ima koje su privukle osjetan interes publike, a prema riječima glavnog tajnika HKS-a poseban je uspjeh bila završnica i Kupa Krešimir Ćosić u Šibeniku koja je nadmašila sva očekivanja.