Time-out

A di je lopta

Ljubavnica

Ljubavnica

Autor: Nebojša Gunjević Photo: Privatna arhiva Nebojše Gunjevića

Nebeski koš na drugi obruč (7)

Zadrani i Zadranke 1947. godine drugi su u državi, što je upravo spektakularan rezultat budući da su imali samo dvije lopte. S lošijom su trenirali a s onom boljom igrali utakmice te je bilo potrebno nabaviti barem još jednu. Strategija je smišljena i trebalo ju je sprovesti na tradicionalnomu turniru gradova u Rijeci, gdje je prvi put „zaigrao“ tada petnaestogodišnji Božo Nade Zdrilić, jedan od prvih koji su koristili skok-šut. 

Šime Srzentić, Enzo Sovitti, Božo Nade Zdrilić,Tullio Rochlitzer, Ante Ćoćo Dlačić, Isidor Iži Maršan. Čuče: Ante Zerauschek, Mario Novaselić, Nade Domini, Vlado Šešelja i Gvido Pittoni - prvaci Hrvatske u Splitu 1947.

Na turniru 20 momčadi, na kojemu su Zadrani bili drugi, igralo se na betonskom igralištu i za vrijeme jedne utakmice Zdrilić je „malo dalje od igrališta“ „s torbom čučao u grmlju i čekao kad će netko od naših kao obilno promašiti koš i poslati loptu u žbunje“. „Ja sam dao petama vjetra prema riječkoj luci ne okrećući se od straha da me tko ne prati“ jer „u to doba za otuđivanje i najmanje vrijednosti slijedila je teška kazna. Nitko za mnom nije pošao. Kasnije su naši kazivali da su organizatori loptu tražili pa, kad je nisu našli, nastavili su igrati s drugom“.  

Imao je prije kupljenu kartu i odahnuo je tek kada je brod krenuo, a uglednom liječniku i državnom reprezentativcu ta pustolovina ostala je posebna za cijeli život.

„Teško je sad opisati kako sam se osjećao. I prestrašeno i ushićeno… Putovanje s njom do Zadra posebna je priča. Sumnjam da je koji ljubavnik tako čvrsto grlio svoju dragu kao što sam ja stiskao torbu u kojoj je bila lopta. Svako malo provirivao bih je li tu, pipao je, milovao. Bila mi je to ustvari prva 'ljubavnica' u životu.“  Premda se bojao kako će taj čin biti primljen u Gradu, „ispao je junak jer u to doba zadarska je košarka bila prava svetinja“.


Srušeni Zadar