Tržište nosivih zdravstvenih uređaja u Hrvatskoj bilježi snažan rast, a potražnja za naprednim tehnologijama koje omogućuju kontinuirano praćenje zdravlja više nije rezervirana samo za profesionalne sportaše ili medicinske ustanove. Od praćenja otkucaja srca i kvalitete sna do analize razine kisika u krvi, današnji nosivi uređaji nude niz funkcionalnosti koje korisnicima omogućuju proaktivno upravljanje vlastitim zdravljem.
Kako navodi portal rtbet, koji je nedavno objavio analizu ovog tržišnog segmenta, prodaja pametnih narukvica i satova porasla je za 34% u usporedbi s prethodnom godinom.Taj trend ukazuje na sve izraženiju želju građana za preventivnim pristupom zdravlju i pravovremenim prepoznavanjem zdravstvenih problema, osobito s obzirom na rastuću svijest o važnosti redovitog praćenja tjelesnih pokazatelja.Očekuje se da će se taj trend nastaviti kako tehnologija postaje dostupnija, a funkcionalnosti sve preciznije.
Pametni satovi ostaju najpopularnija kategorija nosivih zdravstvenih uređaja, no njihova funkcionalnost značajno je unaprijeđena. Najnoviji modeli na hrvatskom tržištu donose revolucionarne zdravstvene značajke koje nadilaze osnovne funkcije ranijih generacija. Umjesto jednostavnog brojanja koraka i otkucaja srca, moderni uređaji prate kvalitetu sna, razinu kisika u krvi, varijabilnost srčanog ritma te čak i registriraju elektrokardiogram.
Hrvatski kardiolozi ističu korist naprednih funkcija pametnih satova kod praćenja srčanih aritmija. Nova generacija uređaja može detektirati fibrilaciju atrija, stanje koje često ostaje neotkriveno, a predstavlja značajan rizik za razvoj moždanog udara. Nekoliko slučajeva pravovremenog otkrivanja ovog stanja već je zabilježeno u Zagrebu, što je rezultiralo pravodobnim liječenjem.
Vodeći proizvođači implementirali su senzore za procjenu sastava tijela putem bioelektrične impedancije. Ova tehnologija šalje slabe električne impulse kroz tijelo i mjeri otpor, omogućujući procjenu udjela mišićne mase, masnog tkiva i vode u organizmu. Hrvatski nutricionisti napominju kako ova funkcija, iako nije precizna poput laboratorijskih metoda, pruža korisne smjernice za praćenje promjena u tjelesnoj kompoziciji tijekom vremena.
Najznačajniji napredak u području nosivih zdravstvenih uređaja odnosi se na neinvazivno praćenje razine glukoze u krvi. Novi sustavi koriste mikrosenzore za kontinuirano mjerenje glukoze kroz kožu, bez potrebe za bolnim ubodima prsta. Ova tehnologija posebno je značajna za oboljele od dijabetesa, kojih u Hrvatskoj ima preko 300.000.
Hrvatski endokrinolozi s Klinike za dijabetes "Vuk Vrhovac" trenutno provode istraživanje učinkovitosti ovih uređaja. Preliminarni rezultati pokazuju značajno poboljšanje u kontroli glikemije kod pacijenata koji koriste nosive senzore za praćenje glukoze. Posebna vrijednost ovih sustava leži u mogućnosti postavljanja alarma koji upozoravaju korisnika na potencijalne hipoglikemijske ili hiperglikemijske epizode.
Tehnologija za praćenje glukoze nastavlja se razvijati, a najnoviji prototipovi koriste kombinaciju optičkih senzora i spektroskopskih metoda za još preciznije mjerenje. Predviđa se da će hrvatski pacijenti tijekom sljedeće godine imati lakši pristup ovim uređajima zahvaljujući programima zdravstvenog osiguranja.
Hrvatski sportaši i rekreativci sve češće koriste specijalizirane nosive uređaje prilagođene specifičnim sportskim disciplinama. Napredni plivački satovi dostupni na domaćem tržištu automatski prepoznaju različite stilove plivanja, prate broj zaveslaja te mjere učinkovitost svakog zaveslaja. Značajno poboljšanje predstavlja mogućnost mjerenja otkucaja srca tijekom plivanja, što je ranije predstavljalo tehnološki izazov zbog vodenog okruženja.
Za trkače su razvijeni sofisticirani sustavi koji analiziraju biomehaniku trčanja. Ovi uređaji prate duljinu koraka, frekvenciju koraka, vertikalnu oscilaciju tijela te vrijeme kontakta s podlogom. Stručnjaci Kineziološkog fakulteta u Zagrebu navode kako ovi podaci mogu značajno pomoći u optimizaciji tehnike trčanja i prevenciji ozljeda, posebice kod dugoprugaša.
U sportskim trgovinama u Zagrebu i Splitu odnedavno je dostupna pametna odjeća s integriranim senzorima. Ova inovativna tehnologija omogućuje preciznije praćenje fizioloških parametara nego što je to moguće s uređajima koji se nose na zapešću. Pametne majice s elektrodama ugraženima u tkaninu mogu pratiti srčani ritam, disanje te mišićnu aktivnost tijekom vježbanja.
Proizvođači sportske opreme predstavili su kompresijske hlače s ugrađenim senzorima pokreta koji analiziraju rad mišića donjih ekstremiteta tijekom vježbanja. Ova tehnologija posebno je korisna za rehabilitaciju nakon sportskih ozljeda, jer omogućuje precizno praćenje napretka u mišićnoj snazi i koordinaciji.Fizioterapeuti Specijalne bolnice za ortopediju i traumatologiju u Lovranu već primjenjuju ovu tehnologiju u terapiji profesionalnih sportaša.
Hrvatski stručnjaci za mentalno zdravlje bilježe rastući interes za nosive uređaje koji olakšavaju upravljanje stresom i tjeskobom. Novi uređaji koji se nose oko zapešća mogu mjeriti elektrodermalnu aktivnost kože, parametar koji se mijenja ovisno o razini stresa. Na temelju prikupljenih podataka, prateće aplikacije predlažu tehnike disanja, meditacije ili druge metode opuštanja.
Unatoč brzom napretku, nosivi zdravstveni uređaji suočavaju se s određenim izazovima na hrvatskom tržištu. Visoka cijena naprednijih modela predstavlja prepreku široj dostupnosti, posebice uređaja za kontinuirano praćenje glukoze ili EEG monitora. Pitanje preciznosti mjerenja također ostaje aktualno, jer pojedini uređaji pokazuju značajna odstupanja u usporedbi s medicinskim standardima.
Hrvatski stručnjaci za zdravstvenu informatiku upozoravaju na pitanja sigurnosti i privatnosti podataka. Zdravstvene informacije koje prikupljaju nosivi uređaji iznimno su osjetljive prirode, a regulativa koja se odnosi na njihovu zaštitu još uvijek nije dovoljno razvijena. Medicinski informatičari s FER-a predlažu uspostavu nacionalnih standarda za sigurnost podataka prikupljenih putem nosivih zdravstvenih uređaja.
Budućnost nosivih zdravstvenih uređaja na hrvatskom tržištu izgleda obećavajuće. Očekuje se daljnja minijaturizacija senzora, poboljšanje preciznosti mjerenja te produljenje trajanja baterije. Hrvatski zdravstveni sustav razmatra mogućnost integracije podataka s nosivih uređaja u elektroničke zdravstvene kartone, što bi liječnicima omogućilo bolji uvid u zdravstveno stanje pacijenata između redovnih pregleda. Takav pristup mogao bi značajno unaprijediti prevenciju i rano otkrivanje kroničnih bolesti, što bi dugoročno smanjilo troškove zdravstvene skrbi.