Rođendan vbelikana: Poput Dražena, poginuo je u prometnoj nesreći...

Na današnji dan prije točno 81 godinu (05.11.1938.) rođen je u Somboru jedan od najvećih srpskih, jugoslavenskih i europskih košarkaša svih vremena, veliki Radivoj Korać piše Facebook stranica Istrauni Basketball. 

- Popularni ''Žućko'' je bio prva prava velika zvijezda jugoslavenske košarke. Na klupskom planu, Korać je 13 godina (1954-1967) igrao za svoj OKK Beograd i s istim osvojio 4 prvenstva Jugoslavije (1958, 1960, 1963, 1964) i 2 jugoslavenska kupa (1960, 1962), a 1968. godine je sa Standardom iz Liegea osvojio prvenstvo Belgije. Na reprezentativnom planu, Korać je s reprezentacijom Jugoslavije osvojio olimpijsko srebro (Mexico 1968), dva svjetska srebra (Rio 1963, Montevideo 1967) i dva europska srebra (Beograd 1961, Moskva 1965) i jednu europsku broncu (Wroclaw 1963). Za reprezentaciju je odigrao ukupno 157 utakmica s prosjekom od 20,8 poena po utakmici. Na planu individualnih postignuća, Koraćeva lista rekorda je više nego impresivna: bio je najbolji igrač Eurobasketa 1961 u Beogradu, bio je najbolji strijelac prvenstva Jugoslavije 7 godina uzastopno (1957, 1958, 1960, 1962, 1963, 1964, 1965) s prosjekom od 32.7 koševa po utakmici, bio je najbolji strijelac na 3 uzastopna europska prvenstva (1961, 1963, 1965), bio je najbolji strijelac košarkaškog turnira na Olimpijskim igrama u Rimu (1960), bio je prvi strijelac prvenstva Belgije (1968) i prvi strijelac prvenstva Italije (1969), 3 puta je izabiran u europsku momčad godine, 2 je puta proglašavan najboljim sportašem Jugoslavije (1960, 1962), 1991. proglašen je jednim od najboljih 50 FIBA igrača u povijesti, 2007. izabran je u FIBA košarkašku Kuću slavnih u Alcobendasu, a 2008. godine izabran je u 50 osoba koje su najviše doprinijele Euroligi i među 35 najboljih europskih igrača svih vremena. Od kurioziteta vezanih za Radivoja Koraća valja izdvojiti da je na jednoj utakmici Eurolige (Kupa europskih prvaka) zabio nestvarnih 99 poena (OKK Beograd vs. Alvik Stockholm 155:57, 14.01.1965.) i da je u jednoj emisiji na belgijskoj televiziji pogodio 100 od 100 slobodnih bacanja (šutirajući svojim karakterističnim načinom odozdo)! 

Radivoj Korać tragično je poginuo u prometnoj nesreći 02.06.1969. godine kod sela Kamenice, na cesti između Vogošće i Semizovca, 12 km od Sarajeva (BiH), poslije revijalne utakmice koju su igrale reprezentacija Jugoslavije i selekcija Bosne i Hercegovine. Njemu u spomen je visoko europsko natjecanje održavano 1971-2002 nazvano ''Kup Radivoja Koraća'', od sezone 2002/2003 košarkaški kup Srbije nosi naziv ''Kup Radivoja Koraća'', u Jugoslaviji se košarkaške utakmice nisu odigravale 02. lipnja, jedna beogradska ulica nosi njegovo ime i bio je prvi sportaš bivše Jugoslavije koji je sahranjen u Aleji Velikana u Beogradu. O njemu je snimljen prekrasan dokumentarno-igrani film ''Žućko/Zlatna levica: Priča o Radivoju Koraću'' (2011) srpskog redatelja Gordana Matića. I pored svih velikih ostvarenja, nemoguće je opisati pravi značaj Radivoja Koraća za razvoj košarke, sporta i kulture bivše Jugoslavije 1960-ih godina. Korać je rušio sve košarkaške stereotipe postavljene prije njega: igrao je krilnog centra sa visinom od 193 cm, pokazao koliko je psihološki segment bitan dio košarkaške igre, probio je predrasude da bekovi moraju biti najbolji strijelci ovog sporta i pokazao da košarkaška igra pripada intelektualcima. Iako nikad s reprezentacijom Jugoslavije nije osvojio zlatnu medalju na velikim natjecanjima, svi su njegovi mlađi suigrači iz reprezentacije isticali presudnu ulogu Koraća kao starijeg igrača u odgoju budućih asova i osvajanju svih silnih zlatnih medalja jugoslavenske košarke nakon njegove smrti. Korać je, uistinu bio, košarkaški intelektualac; izvan košarkaškog terena bio je student elektrotehnike, uživao je u kazalištu, muzici (legenda kaže da je u Beograd donio prvu ploču Beatlesa!) i čitanju knjiga što ga je povezalo prijateljstvom s velikim književnikom, nobelovcem Ivom Andrićem. Radivoj Korać je, zapravo, bio puno više od sjajnog košarkaša i intelektualca: bio je velika sportska ličnost s visokim stupnjem građanske i opće kulture i istinski simbol jedne cijele zlatne epohe Beograda i Jugoslavije.