Zagreb je u lipnju 1989. ugostio završni turnir Europskog prvenstva.

Osam sastava borilo se za srebro i broncu. Da, nismo pogriješili, jer zlato je bilo „rezervirano“ za tadašnju reprezentaciju Jugoslavije. Jednostavno, Plavi su tada bili toliko moćni, da su čak u drugi plan stavljene i vrste SSSR-a, nositelji zlatnog odličja s Olimpijskih igara u Seoulu u rujnu 1988., te branitelji naslova Grci, predvođeni fenomenalnim dvojcem: Nikos Galis i Panajotis Janakis.

„Čestitam domaćinu. Ima najbolju momčad bez ikakve konkurencije. Mi nismo mogli ponoviti igru koju smo pružili u polufinalu protiv Sovjetskog Saveza. Zapravo, da smo je i ponovili, teško da bi nam išta pomoglo“, rekao je vrlo realno najbolji košarkaš Grčke svih vremena Nikos Galis.

„Nema boljih od nas. Prošetali smo se ovim Prvenstvom. Jedino smo malo duže „spavali“ protiv Francuza, ostalo je sve bila naša rapsodija. Uz vrlo visok ritam gazili smo sve suparnike. Pa, zar krajnji rezultat ne govori tome u prilog? Uopće nije važno što u finalu nismo igrali protiv SSSR-a, pamte se samo prvaci. Ovo je prva zlatna medalja ovog sastava u nizu. Naše vrijeme je došlo i najavljujem da ćemo još dugo vladati europskom, ali i svjetskom košarkaškom scenom“, nakon susreta je govorio Dražen Petrović, kapetan i najbolji igrač nadolazeće generacije, koju je tragični rat onemogućio u ostvarenju brojnih najava o dugotrajnoj vladavini.

Nakon što su poharali Europu, godinu poslije osvojili su i zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu u Argentini, te obranili Stari kontinent u Rimu 1991. A onda je uslijedio raspad... Ali, vratimo se na utakmicu koju smo izdvojili za vremeplov u ovom broju. Put prema trijumfu vodio je preko neutraliziranja Galisa i Janakisa, tandema koji je gotovo sam dan prije potopio i dotukao velikog favorita, reprezentaciju SSSR-a, s Arvidasom Sabonisom u glavnoj ulozi Zbornaje komande. Izbornik Dušan Ivković odlučio je na Janakisa postaviti Slovenca Jurija Zdovca, igrača poznatog po obrani krvavih koljena, pravog terijera koji svih 40 minuta igraču kojeg čuva jednostavno ne da disati. S druge strane, na Nikosa Galisa je poslan Žarko Paspalj. I dok je je Galis večer ranije odigrao simultanku sa Sovjetskim Savezom, poentirajući kako je htio i želio, tog 25. lipnja, te tople nedjeljne večeri ostao je na pola puta. Daleko od svjetla pozornice, iako je s 30 poena opet bio najefikasniji sudionik susreta. Ukupno je šutirao 27 puta, uz samo 11 pogođenih lopti, a još je zanimljivije da je prvi koš upisao tek u 16. Minuti. Sjajno mu je za vrat puhao Paspalj. Jurio ga je, izbacio iz ritma, natjeravši ga da promaši čak osam prvih šuteva. Rarite za vjerojanto najboljeg koš-getera Europe u povijesti.

Fenomenalno je svoj posao obavio i Zdovc, jer samo četiri poena Janakisa dokaz su toj tvrdnji. Sjajno su igrali i centri Dino Rađa i Vlade Divac. Gotovo na granici perfekcije. Divas s 14 skokova i četiri blokade, a Rađa s 10 skokova, te po 12 poena svaki u prvom dijelu. Na kraju Splićanin je upisao 25 koševa, a Divac 16. Naravno, najviše je ipak bilo iza imena i prezimena Dražena Petrovića – 28. Za njega je teško pronaći riječi kojima bismo opisali njegov doprinos na ovom prvenstvu, u njegovom Zagrebu, u njegovoj Ledenoj dvorani Doma sportova. Dovoljno će biti istaknuti 12 asistencija na razini najvećih majstora NBA lige, u koju će za tri mjeseca napokon i otići. Kažemo napokon, jer poznato je koliko su Portland Trail Blazersi bili uporni dovesti ga u svoje redove i koliko ih je on uporno i uljudno zaobilazio. Ali, kao što je Dražen baš u svemu što je radio bio vrlo sustavan, pažljiv, tako je nakon EP-a u Zagrebu odlučio da je došlo vrijeme za odlzaka preko Velike Bare.

Još malo detalja iz susreta Jugoslavije i Grčke, koji su u 10. minuti već zaostajali 15 poena – 16:31. Uslijedila je mini serija Nikosa Galisa, osam poena u nizu, te su aktualni prvaci Europe stigli na minusa od samo sedam koševa u 16. minuti. A onda je uslijedio petominutni uragan Petrovića, Paspalja, Rađe, Divca i Zdovca, uz pomoć Kukoča, i na odmor se odlazi s 54:35 za Jugoslaviju.

Na početku drugog dijela odmoreni Grci ponovno dolaze k sebi i stižu na prihvatljivih 44:55. Ali, ne zadugo. Ono što je uslijedilo bio je klasičan nokaut. Za samo šest minuta Plavi rade seriju od 21:3 i tu je praktično priči kraj. Ako je i postojala bilo kakva sumnja, onda je ona ovime u potpunosti nestala. Shvatio je to i izbornik Grčke Eftimis Kiomourtzoglou.

„Nema se tu šta previše lamentirati. Jugoslavija je sastav koji će vladati još barem desetak godina. Fenomenalan skup isto takvih pojedinaca, ukalupljenih u skladnu vrstu, predvođenu iznimnim stručnjakom Dudom Ivkovićem, koji je dugo bio u zapećku, ali je čim je dobio zraka, odmah svima pokazao o kako se odličnom treneru radi“, sipao je komplimente izbornik srebrne vrste.

Dražen Petrović 

Već spominjati Ivković zahvalio je svim igračima na sudjelovanju, idricanju, prolivenom znoju: „Ovi dečki su vanzemaljci, prerasli su europsku košarku. Oni više ne žele zabijati normalne koševe, gledaju kao da od svakog poena, akcije, naprave šou, atrakciju za publiku. Vjerujem da su svi mogli uživati i da nemaju ama baš nikakvu zamjerku“.

Toni Kukoč odigrao je za njega prosječno, ali za više i nije bilo potrebe. Evo kako je on vidio ovaj veliki trijumf u prepunom Domu sportova: „Sigurno je puno onih koji su nakon prve utakmice protiv Grčke prije pet dana mislili da ne možemo ponoviti nešto slično. Ali, razuvjerili smo ih u tome. Odigrali smo još i bolje. Sve uspješne i atraktivne akcije proistekle su od obrane. Nema veze što s druge strane nije stajala reprezentacija Sovjetskog Saveza, jer to ničime ne umanjuje ovo naše slavlje“.

Njegov sugrađanin Dino Rađa dodao je: „Sve je ispalo jedinstveno i nezaboravno. Prvo mjesto, sjajne igre i ovakav kraj. Opet smo najbolji u Europi, posve zasluženo,  bez ikakve mrlje. Igrali smo besprijekorno. Uz nas je bio uigran i stručni stožer na čelu s izbornikom Dudom Ivkovićem. Sve je u skladnom lancu funkcioniralo zač istu peticu, pa je rezultat samo posljedica svega što sam spomenuo“.

Jugoslavija-Grčka 98:77 (54:35)

Ledena dvorana Doma sportova. Gledatelja 10.000. Suci: Crawley (SAD) i Jugenbrand (Finska).

Jugoslavija: Petrović 28, Radulović 2, Čutura, Kukoč 6, Paspalj 8, Zdovc 6, Radović, Vranković 1, Divac 16, Danilović 4, Rađa 25, Primorac 2. Izbornik: Dušan Ivković.

Grčka: Galis 30, Patavoukas, Janakis 4, Kamburis, Stergakos 10, Angelidis, Filippu, Andrisos, Fassoulas 22, Papadopulos, Christodulu 11. Izbornik: Eftimis Kiomourtzoglou.