Intervjui
Josip Vranković: „Želim da i drugi prožive ono što sam ja proživio u karijeri!“

Josip Vranković: „Želim da i drugi prožive ono što sam ja proživio u karijeri!“

Autor: Paulo Sarić Photo: Marin Sušić HKS

Najavljuju se brojni novi projekti, od sufinanciranja sudjelovanja u prvoj ligi, preko osnivanja stručnih timova za edukaciju trenera do dugoročnog i konstruktivnog rada na napretku hrvatske košarke.

Nakon prvog dijela velikog intervjua s Josipom Vrankovićem u kojemu je bilo govora o košarkaškim počecima, trenerskoj karijeri i razlogu nastavljanja životnog puta u košarci, kao i o ciljevima i nužnosti uvođenja jedinstvene lige i smjeru razvoja iste, u nastavku vam donosimo osvrt na kritike koje su se pojavile nakon prve sezone novog koncepta elitnog razreda hrvatske klupske košarke, te pogled na reprezentativno ljeto, kako mlađih uzrasta, tako i A reprezentacije. No, za početak jedna poveznica s prvim dijelom. Svima je jasno da je košarka u Hrvatskoj lani zaživjela i u drugim gradovima osim Zagreba i Zadra. Ako se uopće može reći da je i tamo živjela s obzirom da je stanje bilo daleko od onoga u svijetlim danima loptanja pod obručima.

Koliko veća posjećenost lige i bolji medijski tretman koji je ostvaren prošle sezone mogu pomoći u popravljanju ekonomske situacije i ostvarivanju većih prihoda za financiranje brojnih projekata?

- To je u svakom slučaju pozitivno. Dovodi do veće afirmativnosti. Košarka se više prati, više se piše o njoj, pa mi lakše dolazimo do sponzora. Ja se nadam, i radimo na tome, da se klubovima olakša stanje za iduću sezonu. Nemala je razliku po financijskim aspektima u odnosu na prije dvije godine kada se krenulo. Sufinancirat će se i prva hrvatska liga koja ne bi trebala skupa, a igrat će se na nivou čitave Hrvatske, za razliku od prijašnjih liga koje su bile regionalne lige.

Ipak, stvari nisu bile u potpunosti ružičaste. Pojedini klubovi su birali utakmice i igrali jedan dio prvenstva de facto s B momčadi. Čak su imali i odvojenog trenera za ekipu koja se natjecala u A1 ligi. Pojavile su se priče da biraju utakmice i da štete konkurenciji, pogotovo što smo imali situaciju da je igrač koji je sezonu prije bio u petorci finalista kupa, sada bio na tribinama kada je igrala prva momčad.

- Pojedini klubovi su igrali tri natjecanja. Vi morate tim klubovima omogućiti pravo na rotaciju. Primjer iz ostalih sportova. Treneri su ti koji u danom momentu rotiraju i koji u dogovoru s vlasnicima i predsjednicima klubova biraju svoje planove i odlučuju na koji će ih način provoditi. Konkretno, uzimo primjer iz nogometa gdje trener sam bira hoće li ići na FA kup, hoće li ići na ligu, hoće li ići na Europsku ligu, itd. Trener ima 20 i nešto igrača i ima pravo da ih rotira. S druge strane, na drugim je klubovima da ih u određenom momentu pritisnu i da ih rezultat natjera se moraju pojavljivati protiv njih s najboljim igračima. Koga će on od svoja 24 igrača koristiti, to je isključivo njegovo pravo. To je bilo neizbježno, a i ne vidim u čemu je tu problem. Ako se dobro sjećam, nakon niza poraza, gdje određeni klubovi nisu dolazili do rezultata za koji su smatrali da bi im trebao pripasti, oni su izlazili iz takvih kombinacija.

Dakle, nema razmišljanja da se ograniči broj igrača koje bi pojedini klub smio registrirati za A1 ligu?

- Smatram da ta fluktuacija nije problem. Ako netko igra tri natjecanja red je da mu se omogući šira rotacija. Ako je to 20 + 4, mislim da to nije neki problem. Koliko vidim, ove godine to ide u drugom smjeru. Kažemo, mi nemamo pokazatelje. Nije ih imala ni Cedevita. Nakon puno godina se igralo hrvatsko prvenstvo u punom obujmu, a pojedini klubovima su igrali tri natjecanja. Morali ste im dati određenu šansu da se tome prilagode. Mi možemo nakon dvije, tri ili četiri godine podvući crtu i reći da ćemo nešto mijenjati. No, kažem, lako je to raditi u ligama koje imaju kontinuitet od 30-40 godina.

Ulazeći dublje u sferu elitnog razreda hrvatske košarke i problematiku Premijer lige Vranković iznosi jasne i više nego logične stavove.

- Mislim da treba biti ustrajan. Odrediti točne i realne ciljeve. Znati što hoćemo. Jedino tako ćemo dobiti sliku koja će biti realna i koje se trebamo držati. Mislim da nas, pa i na nivou reprezentacije, često ponesu jedna pobjeda ili jedan poraz. Pa idemo ekstremno gore ili dolje. To nije dobro za dugoročno planiranje. Polako ljudi. Lige nije bilo dugi niz godina. Nešto će tijekom godina otpadati. Bit će nekih promjena, preinaka. Ali što mi generalno hoćemo?  Želimo li povećanje proizvodnje? Ako želimo, a želimo, pa svakome je jasno da moramo imati kvalitetnu prvu hrvatsku ligu i Premijer ligu da bi se ti igrači mogli prezentirati. Ako toga nema – nemamo ništa. Nju moramo čuvati. Hoće li ona imati nadogradnju s drugim ligama? Pa zašto ne? Ali da nam ne ugroze ovo što imamo.

Stav je legitiman i više nego dobro iskomuniciran. Hrvatska će se košarka i hrvatska liga stavljati na prvo mjesto, ispred svih ostalih takmičenja i interesa. Suverenistički stav.

- Ona je nacionalno takmičenje. Baza. Nitko se ne smije odreći svoje baze. Onoga momenta kada se nje odrekneš, smatram da si u velikom problemu. Uvijek će biti dva-tri ekstra talenta koji će izaći. To su nepisana pravila i golim okom ih je lako prepoznati. Ja želim da ono što sam ja proživljavao u svojoj karijeri, punu dvoranu, prožive i drugi! Kada igrač takve stvari prođe, kada odigra desetak takvih utakmica, to ga formira. To ga kreira!

Na kraju sezone su se pojavili problemi s dva kluba koji su posljednjih godina bili nositelji stabilnosti i kvalitete u, tada nejedinstvenoj, A1 ligi. Zagreb i Jolly se nisu prijavili za sudjelovanje u narednoj sezoni elitnog razreda hrvatske košarke. Zagreb zbog financijskih problema uzrokovanih trošenjem za vrijeme bivanja u vrhu hrvatske košarke, a Jolly zbog kombinacije faktora koji su utjecali na općeniti gubitak interesa za sponzoriranjem košarke.

- Prvenstveno je KK Zagreb tražio duži rok. A pošto je on tu dugi niz godina i bitan je čimbenik u hrvatskoj košarci, ne vidim razloga zašto mu se ne bi izašlo u susret. U ovome trenutku ne mogu ništa reći. Ja bih volio da nastupe. No, ako znamo da smo pričali da je hrvatska liga optimalna s 12 klubova, onda to neće duže ili dublje poremetiti našu košarku.

Dakle, ne bi se išlo u popunu lige s dodatna dva kluba iz Kvalifikacijske lige da se zadrži 14 momčadi koje bi trebale nastupati u idućoj sezonu Premijer lige?

- Vjerujem se da se neće ići u tom smjeru. Apostrofiram da to vjerujem. Neće reći sto posto, ali vjerujem da se neće ići u tom smjeru.

foto: Marin Sušić - HKS

Da se odmaknemo od Premijer lige, jer se HKS bavi nemjerljivo širim spektrom djelatnosti od same prve lige, prijeći ćemo na reprezentacije. Prvo na mlađe uzraste, od kojih sve počinje, a kasnije i na šlag za mase – seniorsku vrstu. Ljeto je u Savezu uvijek radno. Aktivne su sve reprezentacije u koje su uključeni brojni treneri i mnoštvo hrvatskih mladića i cura.

- Ove smo godine htjeli da mlađe kategorije vode treneri koji inače rade s mlađim uzrastima, dok smo za U-18 i U-20 tražili trenere koji su ostavili trag u Premijer ligi. Da našim trenerima, s obzirom da su bili uspješni, da su bili vrijedni, omogućimo da preko ljeta nastave s kontinuitetom rada. Gospodin Rajković je napravio iskorak sa Škrljevom. Bili su u velikim problemima, a poslije su se kvalitetno prezentirali i participirali u prvenstvu. Isto tako mogu reći i za Vladimira Anzulovića. To je bila naša politika – kazuje Josip Vranković.

Preciznije, način valorizacije dobrih rezultata u protekloj sezoni od strane HKS-a i nagrada za kvalitetno odrađen posao.

- Htjeli smo dati pečat. To su naši ljudi koji su bili dobri u ligi. Htjeli smo promovirati naše trenere i pokazati da su ovi ljudi odradili dobar posao. Skelin je implementiran u A reprezentaciju, Anzulović u U-18, Rajković u U-20. Dogodine će to biti neki drugi, ali želimo dati naglasak da vodimo brigu o našim trenerima kroz ligu, a kasnije i kroz [reprezentativne ] programe.

Dvije od tri najstarije muške vrste su u B diviziji. Jedino je U-16 reprezentacija u elitnom rangu.

- Nažalost. Jednu smo zatekli, a druga je ispala u B diviziju čisto iz razloga što je FIBA odlučila da se lanjsko U-18 prvenstvo održi u prosincu. Nije nam dobro sjeo termin, a imali smo i jako puno ozljeda. Zna se dogoditi da neka reprezentacija, recimo U-20, bude po svojoj kvaliteti za A diviziju, ali se natječe u nižem razredu.

Podsjetimo, radi državnog udara u Turskoj prošlog ljeta, Europsko prvenstvo U-18 je otkazano i prebačeno u razdoblje kada se politička situacija na međi Europe i Azije stabilizirala.

- To je po meni bila velika pogreška. Trebalo ga je prebaciti negdje drugdje. Neke zemlje su isticale kandidaturu. Mislim da su to bile i Bosna i Finska. A, i još neke druge zemlje su bile spremane preuzeti. Nažalost, FIBA to nije napravila. Igrači su imali sedam dana trenažnog procesa što nikako nije dobro za mlađe dobne kategorije, ako se zna da se one inače pripremaju 40 do 50 dana.

Očekivanja od mlađih uzrasta nisu, kako bi se očekivalo, rezultatska. Već konstruktivna. Dugoročna.

- Moja očekivanja od svih trenera su da se stavi naglasak na individualnom, taktičkom i tehničkom dijelu. Tako da, kada igrači dođu u seniore, dođu bolji kao pojedinci. Normalno sa su uvijek bitni i rezultati. No, reprezentacija je samo nadogradnja na klub. Mi radimo samo završni dio i bitno je da njega damo. Ali, bitno je da i proces u klubu koji traje 8-9 mjeseci bude kvalitetan.

A upravo tu dolazimo do jednog od projekata kojim se bavi sadašnje vodstvo HKS-a. U tijeku je priprema procesa koji će za cilj imati edukaciju i obrazovanje trenera po klubovima s idejom da se unaprijedi kvaliteta trenažnog procesa i posljedično podigne razina kvalitete samih košarkaša koji dolaze iz naših klubova.

- Vizija je da se u iduće dvije godine napravi tim koji će biti involviran u prenošenje znanja na širu bazu trenera s ciljem edukacije mladih igrača. Strahovito velik posao smo napravili. To će biti iskorak u sljedeće dvije godine. Taj tim ljudi koji bi bio oformljen obilazio bi čitavu Hrvatsku i nudio određena predavanja. Na primjer, tijekom završnice kupa ili završnice mlađih dobnih kategorija.

Za kraj, tema koja je većini ljudi u središtu pozornosti, a zapravo je tek šlag na tortu dugotrajnog i mukotrpnog rada svih involviranih u institucionalnu posloženost hrvatske košarke – seniorska reprezentacija. Kakva su vaša očekivanja od EuroBasketa u Rumunjskoj i, nadajmo se, Turskoj? Skupina je i više nego prolazna.

- Ja ne volim tako konstatirati. Ono što je moja velika želja jest da se očuva kompaktnost koja je hrvatskoj reprezentaciji dugi niz godina iz niza razloga falila. Da nam ekipa na osnovi te kompaktnosti i homogenosti bude jedinstvena kao što je bila u Torinu. Kao što je bila u Riju. Smatram da tada, uz određenu kvalitetu koji posjedujemo, rezultat neće izostati. Ogradio bih se i ne bih išao u prognoze koji ćemo biti i što ćemo napraviti.

Kada kažete kompaktnost, mislite li na onu na terenu ili izvan njega?

- Općenito. Oni su bili u koheziji čitavo vrijeme i to je rezultiralo prošlim ljetom. Moramo znati da je biti peti na Olimpijskim igrama ekstremno velik uspjeh. Pogotovo danas kada je košarka globalni sport. Kada ste prisutni na Olimpijadi [vidite da je] košarka jedna od perjanica Olimpijskih igara. A svjedočio sam tome i kao igrač i sada kao dio stručnoga štaba.

Zadnjih su tjedana vruća tema otkazi reprezentaciji. Nekolicina igrača je odlučila da im je isplativije i svrsishodnije spremati se za narednu sezonu nego provesti ljeto igrajući za Hrvatsku.

- Mislim da sam na to odgovorio u prošlom dijelu. Na izborniku i na igračima je da rješavaju svoje situacije. Ne bih nikoga komentirao niti bih ikoga prozivao. Nema potrebe ulaziti u pojedinačne odluke.

Na koncu lakše teme. Ljeto je već počelo, košarke kao sporta, osim na najvišoj reprezentativnoj razini i nema previše. Ali su igrališta nikad punija. Basketaši, hakleri i rekreativci igraju na vanjskim terenima, na betonu ili tartanu, ispred škola. Prije mjesec dana je i košarka 3x3, po naški basket, uvrštena na olimpijski program. I HKS se već neko vrijeme aktivirao po tom pitanju.

- To su svima nama počeci. Ima dvije godine samo smo počeli s tim projektima. Prošle godine smo napravili određenu promociju, a ove smo godine napravili i dodatni iskorak. Tražimo pobjednika prvenstva Hrvatske, a sve se boduje po renkingu FIBA-e. Savez će posvetiti jako puno pažnje s ciljem razvoja i oplemenjivanja toga dijela košarke. Samo da prođe ovo ljeto. Sve tu to planovi i programi na koje ćemo u budućnosti staviti još veći naglasak – za kraj će glavni tajnik HKS-a Josip Vranković.