Time-out

KK Gajeta i trener Šime Šoda

Era profesora Šime Šode, Gajeta nakon Domovinskog rata i odluke koje su praktički dovele do gašenja kluba

Era profesora Šime Šode, Gajeta nakon Domovinskog rata i odluke koje su praktički dovele do gašenja kluba

Autor: Šime Kumanović Photo: Privatna arhiva - Šime Kumanović

Košarka iz malog mjesta - Priča o KK Gajeta Tribunj (8. dio) Masovno gašenje malih klubova

Dolaskom profesora Šime Šode, iskusnog i stručno obrazovanog trenera, profesora tjelesne i zdravstvene kulture, u radu kluba dogodila se značajna promjena. Za razliku od dotadašnjih trenera, koji su svoje znanje uglavnom stjecali kroz vlastito igračko iskustvo i praksu, novi je trener u rad unio suvremena stručna znanja te brojne novine u tehničkom i taktičkom dijelu igre. No, njegova najveća vrijednost nije bila samo u stručnom znanju, već u načinu na koji je znao prepoznati i razvijati potencijal svakog igrača.

Posebnu je pažnju posvetio najmlađim igračima, kojima je dao priliku i uloge kakve do njegova dolaska nisu imali. Neke mlade igrače je vidio nešto drugačije od svojih prethodnika. Prepoznao je njihove mogućnosti, karakter i potencijal te im dao povjerenje da se dokažu. U tome je pokazao izniman osjećaj za rad s mladima, a vrijeme je potvrdilo da je u svojim procjenama bio potpuno u pravu.

Posebno se isticao sposobnošću da svakom igraču pronađe i dodijeli ulogu koja mu je najbolje odgovarala. Nije to činio nametljivo niti autoritativno, već mirno, tiho i strpljivo, objašnjavajući igračima njihovu zadaću i ulijevajući im vjeru u vlastite sposobnosti. Upravo je takvim pristupom pokazao da je, osim kvalitetnog stručnjaka, bio i pravi pedagog.

Njegov dolazak stoga nije značio samo podizanje razine košarkaške struke u klubu, već i svojevrsnu promjenu odnosa prema igračima. Znao je prepoznati ono najbolje u svakome od njih, dati mladima prostor za razvoj i pritom izgraditi momčad u kojoj je svaki igrač znao svoju vrijednost i svoju ulogu. Njegova sposobnost da spoji stručno znanje, iskustvo, mirnoću i pedagoški pristup ostavila je snažan trag u razvoju kluba i generacija igrača koje je vodio.

GAJETA DEVEDESETIH

Nakon Domovinskog rata, Gajeta je pod vodstvom novog trenera Nedjeljka Stipanićeva Tića i nove mlađe generacije Gajeteša: braća Kruno i Tonći Jerkov, Dražen Cvitana, Vilim Šain, Predrag Kursar, Ante Unić, Tomislav Stipaničev Tić, Renato Ferara (Tambin), Leni Grubelić, Ivan Jabuka, Minja Bokan,  potpomognute s nekoliko starijih košarkaša, odigrala još četiri sezone 1994/95., 1995/96., 1996/97. i 1997/98., a kada je 1998. 

Sabor HKS-a donio odluku prema kojoj u kategoriji seniora više nemaju pravo nastupa igrači stariji od 25 godina i da se službene utakmice više ne smiju održavati na vanjskim igralištima, posljedica je bila vrlo snažna i konkretna. Ove dvije odluke HKS-a u kombnaciji su posebno teško pogodile amaterske klubove koji nisu imali vlastitu dvoranu i čije su momčadi i financiranje nosili stariji lokalni igrači.

Košarkaški klubovi koji su imali jezgru od 25 do 35-godišnjih lokalnih igrača, su preko noći ostali bez većeg dijela seniorske momčadi, a uz to nisu imali nikakvu sportsku dvoranu, što je bio uzrok masovnog gašenja malih košarkaških klubova. Ove dvije odluke potvrđuju da su bile pogubne jer se u njima nalazi srž problema.

Mali amaterski klubovi poput Gajete iz Tribunja nisu funkcionirali kao današnji profesionalni klubovi. Lokalni stariji igrači su bili nositelji i financijeri kluba, igrali na lokalnom igralištu i natjecali se u nižim rangovima.

Kad su saznali za ove odluke, oni su nestali  a time je stigao i kraj amaterskih košarkaških klubova.

Hrvatska košarka je osjetno oslabila a KK Gajeta iz Tribunja se praktički ugasio.

To je vrlo snažan lokalni primjer posljedica jedne nacionalne sportske politike.

U Šibeniku i bližem okruženju ubrzo je egzistiralo samo nekoliko košarkaških klubova i to traje i dalje.