Prvo pa muško! S kapetanom hrvatske reprezentacije dogovoren je povratak u Zagreb nakon dvije godine.

Hrvatski prvak Cedevita konačno je povukla svoj prvi potez. Kao što se moglo naslutiti nakon službenog predstavljanja novog trenera, slovenskog stručnjaka Jurja Zdovca, kapetan hrvatske reprezentacije Roko Leni Ukić vratio se u redove Vitamina.

Poznanstvo Ukića i Zdovca seže daleko u prošlost, pošto je upravo Slovenac koji je karijeru proveo na poziciji razigravača svoju posljednju igračku sezonu odigrao u KK Split u vremenu kada je prve košarkaške korake počeo raditi kapetan naše reprezentacije. Put im se ponovno spojio prošle sezone u AEK-u gdje je Zdovc, ovaj put u ulozi trenera, usmjeravao Roka Lenija Ukića.

- S Rokom imam nešto zajedničko. Ja sam kao trener počeo u Splitu, on je isto tada počeo kao igrač. Počeli smo zajedno profesionalne karijere. Ove godine smo se opet sreli, u AEK-u gdje je odigrao fenomenalno. O njemu sve najbolje. Ja bih volio da ga vidim tu. Možda je prebrzo za neke konkretne stvari, no imamo dobar odnos. On mene poštuje i ja njega. To je jako bitno – kazao je prilikom svoga predstavljanja u zagrebačkom klubu slovenski trener.

Welcome back @RokoLeni10 #RokoUkic @KKCedevita https://t.co/a4qshXArmr @EuroCup @ABA_League @CbfHks pic.twitter.com/1tVBdklC4g

— KK Cedevita (@KKCedevita) 22. srpnja 2017.

Aktualni kapetan hrvatske reprezentacije rođen je prije 32 godine u Splitu, a košarkom se počeo baviti s nepunih osam godina. Njegov je talent vrlo brzo primijećen pa je već sa 16 godina, nakon što je odveo svoju momčad do naslova kadetskog prvaka država, priključen prvoj momčadi Splita. Debitirao je u pobjedi protiv Šibenika u koju je ugradio pet poena. Već sa 17 godina je postao kapetan seniorske momčadi, čime mu je možda stavljen i nepotreban pritisak očekivanja javnosti na mlada leđa. Kada mu je bilo 19 godina zabio je pobjednički koš u finalu Kupa „Krešimir Ćosić“ u Zadru protiv istoimenog protivnika čime je dodatno podigao svoj rejting u javnosti. Ipak, za mladih je dana često bio kritiziran zbog neracionalne i basketaške igre u kojoj nije pridavao dovoljno pažnje onome što je ključno za igrača koji igra na poziciji jedan – razigravanju suigrača.

Vrlo je mlad napustio Split. Nakon što je 2005. godine odabran u drugoj rundi drafta od strane Toronto Raptorsa preselio je u Baskoniju. U Španjolskoj je proveo dvije sezone, drugu u dresu Barcelone, tijekom kojih je većinom imao ulogu rezervnog razigravača te je svojim igrama prvi put počeo privlačiti kritike europske košarkaške javnosti. U Španjolsku je otišao s reputacijom jednog od najvećih europskih talenata, a dvije se godine nije uspio nametnuti u tamošnjim euroligašima. Sljedeći korak mu je bio odlazak u Romu kod hrvatskog trenera Jasmina Repeše koji ga mu je konačno dao povjerenje, ali ga i naučio osnovama obvezne igre koje je propustio usvojiti u mladim danima u Splitu. Nakon te sezone u kojoj je taktički primjetno napredovao krenuo je ispuniti svoj san i zaigrao u NBA ligi.

foto: HKS

Potpisao je ugovor na tri godine, a prve je sezone bio zamjena bivšem suigraču iz Baskonije Joseu Calderonu. Iako nije dobivao puno prilika, zabljesnuo je u susretu protiv San Antonio Spursa kojima je ubacio 22 koša. Nakon te sezone zamijenjen je u Milwaukee gdje je provodio još manje vremena na parketu, pa je početkom 2010. na vlastiti zahtjev otpušten i vratio se s ove s ove strane Atlantika. Sljedeće dvije i pol godine proveo je u Fenerbahçeu. S turskim je klubom osvojio dvije dvostruke krune, a proglašen je i za najkorisnijeg igrača finala 2011. godine.

Nakon toga dolazi prijelomni period u njegovoj karijeri. Potpisavši za grčkog giganta Panathinaikos došao je pod mentorsku palicu velikog Dimitrisa Diamantidisa koji ga je uzeo pod svoje i oblikovao njegovu igru. Ukić je većinu vremena igrao u paru s iskusnim Grkom, bez lopte u rukama, a na drugoj strani terena je dobio ulogu obrambenog specijalca. Pod paskom jednog od najboljih europskih vanjskih igrača posljednjih desetljeća Ukić je strahovito napredovao u već zrelim godinama svoje karijere te izrastao u potpuno drugačijeg igrača. U napadu je postao smireni veteran koji više ne igra 1 na 5, već rutinirano vodi napade te ono najbitnije – vodi momčad, dok je u obrani usavršio taktičke varijante koje su mu pomogle da konačno iskoristi fizičke predispozicije i postane vrlo dobar igrač na europskoj razini.

foto: kkcedevita.hr

Prvi dolazak u Cedevitu imao je u sezoni 2014/15 gdje je došao s idejom da bude vođa pretežito domaće momčadi. Veći dio sezone se nije snašao u toj ulozi, a posebno je loš bio u regionalnoj ligi gdje je zabijao tek 8.2 poena uz šut od 36 i tricu ispod 15 posto. Ipak, ponovno je zahvaljujući suigračima došao do nacionalne titule iako je svojim igrama privukao brojne kritike, a sezonu završio s brojkama ispod svoga renomea. Potom je otišao u Italiju gdje je potpisao dvomjesečni ugovor s Vareseom, a premda je nakon nekoliko vrlo dobrih partija posao ljubimac navijača odlučio je preseliti u Cantù što mu navijači nisu zaboravili. Prošlog se ljeta vratio u Atenu, ovaj puta u dres AEK-a u kojemu je odigrao vrlo dobru sezonu. Na koncu je bio prvi asistent momčadi, ali najveći je doprinos dao svojim iskustvom i veteranskim vodstvom.

Ukić se nakon dvije godine vratio u redove hrvatskog prvaka, te će ponovno imati priliku predvoditi perjanicu hrvatske klupske košarke, a dobit će i priliku nakon nekoliko mjeseci ponovno raditi s jednim od mentora iz igračkih dana Jurjom Zdovcem.