Predstavljamo viziju budućnosti trostrukog europskog prvaka. Riječ-dvije o financijama, salary capu, interesima hrvatske košarke, suradnji s ostalim klubovima uz objašnjenje nove uloge glavnog trenera i pogled na situaciju s Dinom Rađom.

Najbolji europski košarkaški kolektiv 20. stoljeća KK Split nedavno je dobio novog čelnog čovjeka. Žute je preuzeto mladi poduzetnik iz IT sektora Mislav Parlov koji je funkciju službeno preuzeo početkom godine , a pred kojim je  zadatak unaprjeđenja i reorganizacije kluba kako bi se vratio na visine na kojima je nekada bio. Ljubav prema košarci je kod 35-godišnjeg Parlova prisutna od malih nogu, a igrala je u veliku ulogu u prihvaćanju novog životnog izazova.

- Prije svega pozdravljam Vaše čitatelje. U košarku sam se zaljubio gledajući našu momčad u slavnim danima. Otac me redovito vodio na utakmice. Bio sam veliki ljubitelj Tonija Kukoča i Dina Rađe koji su mu bili košarkaški idoli. Izazov, rad s djecom, ljubav prema KK Split i prema gradu Splitu su me privukli [da se prijavim na natječaj]. Vezan sam za grad i klub, tu su mi i roditelji, a u Splitu sam i igrao košarku sve do završetka juniorskog staža – započeo je novi direktor Splita.

Nakon završetka juniorskog staža mladi se Splićanin preselio u SAD gdje je spojio obrazovanje i bavljenje košarkom.

- Igrao sam i na fakultetu u Americi, ali sam bio sklon ozljedama. Više sam se volio baviti tehnologijom gdje sam poslovno ostvario uspjehe. No, košarka je i dalje moja ljubav. Studirao sam menadžment informacijskih sustava na North Dakoti. Radi se o hibridu poslovne informatike i ekonomije i slijedom toga sam se i bavio mikro poduzetništvom u sferi informacijske tehnologije, razvoja softvera te poslovnog consultinga. U Hrvatsku sam se vratio 2005. godine zbog ljubavi, moje životne partnerice Drage – nastavlja čelni čovjek Splita.

Prije prelaska na sportske teme riječ-dvije o Parlovu osobno. Čime se bavite u slobodno vrijeme i što vas opušta u trenucima kada niste zaokupljeni poslom?

Obiteljski sam čovjek, otac dvoje djece. Kada se ukaže prilika volim ići na ribe i lignje. Koliko mi vrijeme dozvoli, a i koliko „stađun“ dozvoli mojim dragim Lukorancima s Otoka Ugljana, mog najdražeg mjesta za odmor. Uz to, najviše me opušta čitanje. Imam veliku kolekciju knjiga. Proučavam nove IT trendove. U svojim organizacijama promoviram čitanje te se nadam da ću i u KK Split započeti taj trend. Čitam prvenstveno znanstvenu literaturu, no bude tu i beletristike. Širina postoji, ali reciprocitet je tri naprema jedan u korist znanstvene literature. 

U kakvom ste stanju našli klub po preuzimanju?

Neupitno je da su pred nama veliki financijski i organizacijski izazovi. Klub treba napraviti iskorak u razvoju infrastrukture, omladinskog pogona i marketinga, no to mora biti u skladu s našim financijskim mogućnostima i likvidnošću. Pozitivno je što imamo veliku podršku u gradu Splitu i našim sponzorima.

FOTO: Šime Zelić (Basketball.hr)

Govorite o predstečajnoj nagodbi?

Da. Financijski izazov za koju se najozbiljnije spremamo. Analiziramo pravne mogućnosti kako bismo napravili sve u našoj moći da osiguramo kvalitetan odnos sa strankama koje imaju  potraživanja, a da pritom ne narušimo stanje u klubu. Bilo bi idealno ako bismo uspjeli pronaći kompromis, prije svega po pitanju datuma podmirenja naših obaveza. Treba znati da među vjerovnicima ima mnogo dobrih ljudi koji su uvijek bili spremni pomoći klubu i na tom im još jednom treba zahvaliti.

Koji će vam biti prvi potezi u reorganizaciji poslovanja kluba?

U klubu provodimo reorganizaciju radnih mjesta te ćemo ponuditi nove ugovore o radu našoj radnoj zajednici. Implementiramo standardne poslovne prakse i radimo na rebrendiranju kluba. Imamo veliku navijačku bazu u svijetu, ali nismo dovoljno jasno uspostavili kanale komunikacije prema njoj. Golema prednost je da je Split trenutno jedna od posjećenijih turističkih destinacija u Europi. Mislim da na tome možemo graditi i promociju kluba. Razmišljamo i o otvaranju trofejne sale posjetiteljima.

Kako vam izgleda trenutna struktura prihoda?

Od većinskog vlasnika dolazi 75 posto prihoda. Cilj nam je da naši partneri i sponzori, kao i sami prihodi od poslovnih aktivnosti čim više izbalansiraju omjer ulaganja većinskog vlasnika.

Što vi kao direktor kluba možete učiniti kako biste privukli što veći udio prihoda od sponzorstava?

Trebamo transparentno posložiti financijsko upravljanje i napraviti sve što je u našoj moći da budemo zdrava okolina, klub pozitivnih ljudi s pozitivnim namjerama, a to će prepoznati svatko razuman iz svijeta biznisa i željet će se asocirati uz klub koji je dobro organiziran, transparentan u poslovnim procesima. Važno je pobjeđivati i na parketu.

Koji su vam glavni kratkoročni financijski izazovi?

Prvenstveno smo fokusirani smo na predstečajnu nagodbu. Također, moramo izbalansirati troškove prve momčadi, ali i radne zajednice. Imamo djelatnike koji u rade u klubu 20-30 godina te im moramo podići primanja. Troškovi prve momčadi su optimalni u odnosu na ono što pružamo rezultatski, no u budućnosti bih volio ujednačenije momčadi što se tiče rashoda. Planiram da momčad ima 10 do 12 igrača slične košarkaške razine. Tako možemo doći do stila igre koji preferiram, a to je mnogo trčanja, presinga, trica i zakucavanja.

FOTO: KK Split/ Ivica Čavka

Je li košarka kao sport održiva u postojećem kapitalističkom sustavu s obzirom na veličinu tržišta?

Nije održiva ako ćemo prodavati mlade generacije i dovoditi strance.

Što se može učiniti da bude financijski održiva?

Smatram da je dobar primjer NBA liga koja je postavila gornju granicu ulaganja. To bi učinilo natjecanje zanimljivijim pošto trenutno postoji nesrazmjer između ulaganja i mogućnosti pojedinih klubova. Volio bih vidjeti kako bi izgledalo da KK Split i ostali klubovi imaju približan budžet da vidimo tko ima najveće znanje i strast u upravljanju klubom.

Kako to provesti?

Trebamo zaštiti hrvatsku ligu. Volio bih da se uvjetno rečeno veliki klubovi sjednu za stol i da porazgovaramo o džentlmenskim okvirima unutar kojih možemo poslovati. Trebamo početi razgovarati o problemima vezanim za odljev i priljev igrača i problem razvoja mladih talenata. Vjerujem da čovjek koji najviše ulaže u košarku u Republici Hrvatskoj ima isključivo najbolje namjere za sport i svi skupa bismo trebali čuti njegovo mišljenje. 

Jesu li za to prikladni postojeći formalni kanali HKS-a ili smatrate da je to potrebno postići putem Udruge prvoligaških klubova?

Zanimljivo pitanje. Nažalost, u ovom trenutku nisam najbolje informiran o svim mogućnostima i o svim tijelima HKS-a. Sastao sam se s ljudima iz HKS-a i moram reći da o njima imam isključivo dobro mišljenje te sam prepoznao da im je stalo i do košarke i do Hrvatske.

Prijeđimo na konkretne stvari vezane za sportski dio priče. KK Split trenutno ima dobre rezultate u omladinskim kategorijama. Pogledaju li se rezultati mlađih selekcija u domaćim natjecanjima i na turnirima na kojima splitski mladići sudjeluju, kao i sastav reprezentacija, jasno je da je budućnost svijetla.

Duboko vjerujem u talent koji imamo u Splitu. Primijetio sam obrazac  da svakih desetak godina imamo najbolje generacije u Europi. Zadovoljan sam radom u mlađim kategorijama. Pritom moram reći da je važnije da li igrači napreduju, a ne kakav je konačan rezultat. Vjerujem da trenutno imamo vrhunsku generaciju u kadetima i juniorima. Radi se o izuzetno kvalitetnim momcima i dobrim učenicima te smatram da, ukoliko bude načina da se pričeka njihovo fizičko i kognitivno sazrijevanje, uz kvalitetna pojačanja možemo napraviti dobar rezultat u periodu od četiri godine.

FOTO: KK Split

Ipak, uvijek ima prostora za napredak. Što bi se moglo poduzeti ne bi li, ne samo KK Split već i čitava hrvatska košarka dobili što veći broj kvalitetnih košarkaša?

Poboljšati rad s mladim igračima, fokusirati se još i više na tehniku igrača i taktiku. Mislim da naši košarkaši nisu tehnički dovoljno dorađeni, a moramo raditi i na psihološkom aspektu. Prvenstveno u domeni samopouzdanja. Vjerujem da su pojedinci poput Marija Hezonje Bogom dani jer imaju pozitivnu agresivnost, ali isto tako mislim da svi igrači moraju kontinuirano raditi na poboljšanju tehnike - lijeve ruke, desne ruke, ne gubiti dribling, znati se bolje braniti, pozicionirati… S obzirom na to da je tržište sve veće i da postoji sve više klubova koji dobro plaćaju igrači preskaču korake, a neki igrači preskaču jako velike korake te s 22-23 godine dolaze u situaciju da su konačni proizvod. U mojim očima ima puno košarkaša koji igraju na visokom nivou, a nedostaje im detalja koji bi ih učinili top klasama. S druge strane imamo svijetli primjer Darija Šarića koji konstantno napreduje. Strpljenje i detalji...

Stoga novi čelni čovjek Splita najavljuje suštinske promjene u funkcioniranju kluba. A u tome mu uvelike pomaže obrazovanje i iskustvo iz poslovnog svijeta.

- Nećemo imati klasičnu organizacijsku strukturu već ćemo agilno upravljati projektima. Na nekoliko će pozicija biti volonteri. Radi se o ljudima koji imaju izuzetno dobre poslovne rezultate iza sebe, sportski su ponikli u KK Split, a kasnije su nastavili svoj put na studijima u SAD-u – govori Parlov i najavljuje možda i ključnu promjenu – planiramo u organizacijskoj strukturi i generalnog menadžera, tj. možda je bolje reći glavnog trenera koji će koordinirati radom trenera mlađih kategorija i prve ekipe. Ideja je da svi uzrasti imaju sličan trenažni proces sa svrhom prepoznatljivog stila igre naših momčadi. 

Znači li to da će novi generalni menadžer biti nadređen trenerima iz omladinskih sekcija?

Da. Trener prve momčadi će ujedno biti i sportski direktor, tj. koordinator svih selekcija i igrača. Slično onome što rade Gregg Popovich u San Antoniju, ili Stan Van Gundy. Postoje i određena sveučilišta koja funkcioniraju tako.

FOTO: Basketball.hr (Šime Zelić)

Je li Ivica Skelin prava osoba za taj posao?

Vidjet ćemo koji su njegovi osobni afiniteti. Želimo igrati modernu košarku, presing preko cijeloga terena, s puno trica i zakucavanja. Ako gospodin Skelin procijeni da se to uklapa u njegovu košarkašku filozofiju, da mu igrački kadar to može pružiti, ako je spreman preuzeti sve obveze vezane za razvoj trenera i kluba u sportskom smislu te naravno ako mu ponuda financijski bude odgovarala vjerujem da on treba biti taj čovjek. Njemu će posao biti prvome ponuđen. Ponuda je u pripremi i on je upoznat s tim.

KK Split je nedavno napustio Dino Rađa što označava kraj jedne ere u upravljanju.  Hoće li Rađa i dalje imati funkciju u klubu, tj. hoće i dalje imati moć utjecati na odluke?

U ozbiljnim poslovnim organizacijama neformalne funkcije nisu praksa. U poslovnim odnosima moguće su funkcije donatora, lobista… Imamo dosta afilijacija pomoću kojih svi bivši igrači mogu pomoći našemu klubu. Pitanje moći je složeno pitanje. Odgovorne osobe imaju moć. Onaj tko ima odgovornost odlučivanja sukladno statutu i zakonima Republike Hrvatske na kraju donosi sve odluke i tako će biti i dalje. Svatko može doći s prijedlogom i svaki će razuman prijedlog biti analiziran, no odgovorne osobe moraju donositi odluke i gledati širu sliku.

Prema najavama sve veći će se naglasak stavljati na obrazovanje i stručno usavršavanje ljudi koji rade u klubu.

Ja sam uvijek za rad i znanost. Sportski psiholog, video soba su definitivno stvari koje su nam potrebne. Problem je što naši treneri do sada nisu imali mogućnost da se educiraju vani. Jako rade na sebi, ulažu koliko mogu, no do sada nije uspostavljena konkretnu suradnja s trenerima i momčadima iz SAD-a, na primjer. Naši su treneri posjetili nekoliko europskih trenera što je bilo jako plodonosno, ali to sada moramo uvesti u redovnu praksu. Obrazovanje, rad i detalji su ključ. To je put koji vodi do uspjeha. Mi ćemo definitivno istrpjeti naše mlade igrače. Tome se najviše radujem. Rad s djecom i zajednicom je najveći blagoslov ovog posla.

Za kraj, kako izgleda vaša vizija KK Split u doglednoj budućnosti?

-  Financijski stabilan, marketinški prepoznatljiv klub s jasnim stilom igre u svim kategorijama te vrhunskom infrastrukturom. Trebamo vidjeti što će ponuditi stanje na tržištu, no mladi će igrači svakako participirati i biti osnovna poluga rezultata – zaključio je Mislav Parlov, novopečeni direktor KK Split.