"Duša se izgubila u Višnjiku, ali na Zadru je da je pronađe."

Nakon utakmice Helios Alpe Adria kupa u kojem je bio najbolji igrač svoje nove momčadi, Levice Patriota, Teo Petani morao je odigrati i jedan na jedan protiv svog imenjaka i njegovog diktafona. Levice su slavile protiv domaćina UBSC Reiffeisen Graza u Austriji, a Petani je s 15 poena bio prvo ime gostiju. Od toga je 10 poena zabio u drugoj četvrtini kada su minus sedam pretvorili u plus četiri, zato smo i krenuli pitanjem o aktualnoj utakmici. 

Uvjerljiva pobjeda u Grazu nakon nešto lošijeg ulaska u utakmicu. Domaćini su se držali nekih 25-30 minuta, ali kvaliteta je na kraju presudila.

- Danas smo cijeli dan bili na putu, noge su nam bile malo teške, sve je to ostavilo traga u prvom poluvremenu. Nakon toga smo se malo opustili i zabili neke šuteve. Ekipa Graza je dobra ekipa, ali mi smo bolji, to je svima bilo jasno. Odigrali smo srednju utakmicu, nebi rekao niti dobru. Sada se okrećemo našem domaćem prvenstvu koje je jako nezgodno. Imamo nezgodno gostovanje i trebamo se dobro odmoriti. Alpe Adria kup je dobra liga da igrači izađu malo izvan svojih granica i vide gdje su trenutno i kakve su druge lige. Pozdravljam ovu inicijativu, dobra liga, posebno za mlađe igrače. 

Koje su ambicije tvojeg novog kluba u ovoj sezoni?

- U Alpe Adria kupu želimo proći ovu skupinu, dobro smo počeli, pobjedili smo Heliosa u gostima i sada Graz. Sada idemo kod jedne češke ekipe. Želimo proći grupu, a dalje što bude. U domaćem prvenstvu se moramo boriti za polufinale i ići prema vrhu jer tako je ekipa ove godine slagana. 

Prošlu si sezonu završio u Šibeniku, možeš li nam povući neku usporedbu i usporediti našu i slovačku ligu?

- Ova liga je mogu reći intenzivnija, ima dosta stranaca. Dolaze mladi Amerikanci, žele se dokazati. Brzina košarke je na zavidnoj razini i ako to ne uspiješ ispratiti, svako gostovanje je teško, svaka utakmica je teška doma i u gostima, liga za respekt. Igrali smo i protiv čeških ekipa, to su slične lige kao i Mađarska, sve ekipe se dižu povećanjem budžeta. Nije više Hrvatska liga što je nekada bila. Ima par klubova koji plaćaju vrhunski kao što su Zadar, Cibona i Cedevita, a ovo ostalo je kako-tako. Drago mi je da sam probao ovdje u Slovačkoj, za sada mi ide dobro. Vidjeti ćemo što će donijeti budućnost, zadovoljni smo i borimo se. 

Kakva je razlika u financijama tu u Slovačkoj i kod nas?

Klub je posložen na najvišoj mogućoj razini i ništa nam ne fali. Naše je samo se brinuti o košarci, a svaki problem koji imamo riješava nam se momentalno i rekli su nam u klubu neka ne držimo probleme za sebe, sve će nam riješiti. O financijama niti ne razmišljamo jer to oni smatraju, kao ozbiljni poslovni ljudi pod normalno, da se plati na vrijeme. Kada im kažeš da to negdje nije tako oni se čude. Ja sam zadovoljan, radim ono što volim i plaćen sam na vrijeme.

Teo je i u Slovačkoj omiljen među navijačima

U utorak je bila prvoligaška utakmica u Jazinama nakon dugo vremena, pratiš li što se dešava kod kuće?

Pratim ja to i gledam foto galerije. Zadnji puta sam igrao za Borik u toj dvorani kada smo dobili Cibonu 20 razlike. Sam osjećaj te dvorane i protivnik kada uđe u negativnu seriju, neovisno kako se on zvao je na klimavim nogama. Tako je bilo i jučer, vodili su 20 razlike, dvorana se malo digla, utakmica je završila u egalu. To Zadru fali, sjećate se utakmica protiv FMP-a, protiv Partizana kada je Zadar bio 50 puta jeftiniji od njih, ali nikome tu nije bilo lako. Duša se izgubila u Višnjiku, ali na Zadru je da je pronađe. Evo sada je utakmica protiv Partizana u subotu, naježim se. To će biti šest, sedam tisuća ljudi u dvorani, dobili su MZT u gostima. Želim im puno sreće, ja sam najsretniji čovijek na svijetu jer mogu reći da je Zadar moj grad, a da Šibenik isto tako osjećam svojim, u Splitu studiram, može li čovjek biti sretniji od mene da u svakom gradu u koji dođem, da mi je lijepo i da uživam?! S pozitivnom pričom možeš otići iz svakoga grada, neznam zašto stvarati negativne priče. To su zaista lijepe priče, živimo na lijepom mjestu. Uživancija je prošle godine bila igrati u Splitu, Zadru i u Sinju, tako da samo lijepe stvari mogu reći o svemu. 

Spomenuo si da studiraš, kako usklađuješ profesionalno igranje košarke sa studijem?

- Ostao mi je još samo diplomski rad, došao sam do kraja na pravu i procjenio sam da od košarke neću zaraditi velike novce. Košarku igram i uživam u tome trenutno, ali svoj život programiram da ću 40 godina raditi, što će to biti neznam, ali zašto nebi bila diploma pravnog fakulteta samnom u džepu pa da poslije vidimo što ćemo u životu. Jednostavno čovjek dobije malo i na poštovanju drugih, poštovanju svom i zna koliko je truda uložio u to, koliko besanih noći i dana, tako da, sve se može. Poručio bih i ljudima doma u Hrvatskoj da ne treba ići van, evo ja sam otišao samo privremeno. Država se mora jednostavno pobrinuti da mladi ljudi mogu studirati, raditi, da imaju normalne plaće, a ne da moraju ići van jer to nije budućnost Hrvatske, rekao je za kraj Petani koji je i u svojem novom klubu vrlo brzo postao ljubimac navijača koliko smo imali prilike vidjeti u srijedu navečer u Grazu.